Novosti

Dašak optimizma u modelu socijalnog preduzetništva

Potreba za očuvanjem ili unapređenjem poslovanja stvara prostor za inovacije. U današnjem BiH društvu postoji velika potreba za novim modelima poslovanja, za boljim i efikasnijim socijalnim i ekonomskim politikama kako bi se odgovorilo na sve izazove sa kojima se društvo suočava. Pod snažnim uticajem političkih, društvenih i kulturnih faktora, naše poslovanje se odvija u dinamičnim okolnostima koje zahtijevaju stalno prilagođavanje, brzo donošenje odluka, inovativnost i dr.  Turbulentna privredna dinamika nameće potrebu konstantnog proaktivnog pristupa u suočavanju sa poslovnim izazovima, zbog čega uloga ljudskog faktora u razvoju preduzetništva postaje sve značajnija. Ovakav kontekst zahtijeva nove ekonomske ideje, zahtijeva poslovanje koje služi ne samo interesima pojedinaca, već interesima cijele zajednice.

Pojava i nastanak socijalnog preduzetništva je proces koji se dešava u cijelom svijetu u posljednjih nekoliko decenija, zbog potrebe za unapređenjem postojećih sistema socijalne i zdravstvene zaštite, sistema obrazovanja, potrebe za očuvanjem životne sredine i dr.

Socijalno preduzetništvo je postojalo u svim epohama ljudske civilizacije, ali mu se poseban značaj pridaje tek u posljednjiim decenijama. Prvi oblici organizacija socijalnog preduzetništva počeli su se razvijati u 18. i 19. vijeku u vidu grupa za samopomoć i udruženja koja su realizovala  socijalne programe sa ciljem da pomognu pojedincima i porodicama da prevaziđu teške životne uslove u kojima su se nalazili. Još tada je uticaj ovih preduzeća bio značajan. Socijalno preduzetništvo se danas poistovjećuje sa nevladinim organizacijama i njihovim djelovanjem, pružanjem socijalne pomoći, društvenom odgovornošću tradicionalnih kompanija/preduzeća itd, iako ono zapravo obuhvata širi spektar aktivnosti za djelovanje. Iako je bilo prisutno oduvijek, do danas ne postoji jedinstveno određenje tj. univerzalna definicija socijalnog preduzetništva.

U fokusu našeg interesovanja je socijalno preduzeće, kao konkretan vid manifestacije socijalnog preduzetništva. 

EMES - Evropska istraživačka mreža (prema Borzaga & Defourny, 2001) socijalno preduzeće definiše kao organizaciju sa eksplicitnim ciljem da pomogne zajednici, koju je inicirala grupa građana, pri čemu materijalni interes investitora kapitala podliježe ograničenjima. Socijalna preduzeća smatraju značajnim vrijednostima njihovu autonomiju i ekonomsko preuzimanje rizika povezanih sa tekućom društveno-privrednom aktivnošću.

Socijalno preduzeće obično nastaje sa malim resursima, koji su prije svega ljudski, što je i ključ opstanka i razvoja ovih preduzeća. Riječ je o novom konceptu poslovnih subjekata čije se djelovanje ne zasniva na milosrđu, već davanju šanse svim ljudima da ostvare svoje potencijale u skladu sa mogućnostima. Socijalna preduzeća posluju na tržištu aktivirajući usluge koje su potrebne stanovništvu,  često one usluge koje ne može isporučiti država.

Radi se o preduzećima kolektivnog karaktera gdje se svi poslovi vode na demokratski način, po principu „ jedan čovjek -jedan glas“ neovisno o njegovom/njenom osnivačkom kapitalu (ulogu). Socijalna preduzeća su preduzetničke organizacije namijenjene isključivo realiziranju boljih ekonomskih, socijalnih i profesionalnih uslova, ne samo za osnivače, nego i za druge. U socijalnom preduzetništvu se preduzetničko djelovanje usmjerava prema drugima. To znači da mu nije osnovni cilj ostvariti bolje životne uslove samo za osnivače nego i za korisnike usluga koje socijalno preduzeće namjerava ponuditi i realizirati.

Socijalna preduzeća se razlikuju od tradicionalnih preduzeća na različite načine, prije svega po tome što:

  • socijalna preduzeća su inovativnija i spremnija da eksperimentišu sa tradicionalnim modelima poslovanja, zato što ih često pokreće želja da popune određene nedostatke u društvu;
  • socijalna preduzeća doprinose socijalnoj inkluziji tako što na različite načine uključuju socijalno isključene osobe (organizovanjem obuka, kreiranjem poslova za ranjive grupe i dr),
  • socijalna preduzeća svoju dobit usmjeravaju u ostvarivanje društveno korisnih ciljeva.

Razvoj socijalnog preduzetništva je, prije svega, kulturološki proces, koji polazi od svijeta u kojem živimo, i u kojem postoje ograničenja i različita isključenja u odnosu na prava i tržište. Socijalni preduzetnici proizvode nove kulture unutar vlastitog preduzeća i prema vanjskom svijetu. To potvrđuju iskustva iz zemalja EU i svijeta. Neke od zemalja su veoma uspješno prevazišle velike socijalne i ekonomske krize zahvaljujući razvoju socijalnog preduzetništva. Prva socijalna preduzeća u Evropi su nastala početkom 1970-tih godina, a karakterisala ih je borba za puna građanska i socijalna prava – od školovanja za sve, do reforme u oblasti zdravstva i zdravstvenih usluga, do prava na zaposlenje i normalan život osoba sa posebnim potrebama i drugih osoba.

Danas su socijalna preduzeća u zemljama EU najvažniji partner u procesima modernizacije i realizacije reformi zdravstvenih, socijalnih i kulturnih institucija. Socijalna preduzeća u EU i svijetu imaju za cilj opšti društveni interes i javljaju se (uglavnom) u dva oblika:

•          socijalna preduzeća koja u saradnji sa javnim sektorom pružaju edukativno-zdravstvene i socijalne usluge osobama sa poteškoćama i drugim socijalno isključenim osobama) i

•          socijalna preduzeća za radnu inkluziju, koja imaju obavezu da zaposle najmanje 30% radnika koji pripadaju marginalizovanim grupama, a najčešće obavljaju određene poslove za veće firme.

Socijalna preduzeća u EU pokazala su i važnu karakteristiku ovih subjekata, a to je da su otpornija (na socio-ekonomsku krizu) u odnosu na klasična preduzeća.  Dok je 2000-tih godina u pojedinim zemljama EU dolazilo do smanjenja zaposlenosti u klasičnoj privredi, takvih tendencija nije bilo u socijalnim preduzećima. Štaviše, broj zaposlenih u socijalnim preduzećima je rastao.

Prema Euricse, u svijetu postoji 3 miliona socijalnih zadruga koje obezbjeđuju posao za oko 280 miliona ljudi ili 10% zaposlenog stanovništva u svijetu. 13,6 miliona Evropljana danas radi u socijalnim preduzećima.

Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da socijalno preduzetništvo predstavlja perpektivan model, čije su najznačajnije vrijednosti u jačanju solidarnosti i socijalne kohezije u društvu, povećanju društvene odgovornosti u poslovanju, otvaranju mogućnosti za nova radna mjesta i poslove, povećanju građanske participacije i odlučivanja i dr. 

Do 2014. godine u BiH nije postojao centar za razvoj socijalnog preduzetništva, kada je (na osnovu inicijative grupe aktivista) formiran CDP “Globus”, kao prvi centar ovog tipa u našoj zemlji. Aktivisti CDP “Globus” imaju dugogodišnja iskustva u ovoj oblasti, ostvarena kroz rad na brojnim projektima i saradnju sa domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama.

Od oktobra 2019. godine, CDP “Globus” provodi projekat “Agenda za socijalno preduzetništvo”, sa ciljem poboljšanja prilika za zapošljavanje i socijalno uključivanje marginalizovanih osoba (prvenstveno osoba sa invaliditetom i mladih) kroz promociju i razvoj socijalnog preduzetništva. Projekat je finansijski podržan od Ambasade Kraljevine Holandije u Bosni i Hercegovini.

Pozivamo sve zainteresovane da prate aktivnosti CDP “Globus” na našim stranicama (web, Facebook i Twitter). Za dodatne informacije možete nam pisati na e-mail cdpglobus@gmail.com

Povezane novosti

Lunchbreak talk sa Irskom mrežom za socijalna preduzeća
05 nov
2020

Lunchbreak talk sa Irskom mrežom za socijalna preduzeća

U organizaciji Evropske mreže socijalne ekonomije Diesis, 05.11.2020. održana je prva lunchbreak sesija / razgovor, na kojoj su se okupili predstavnici više...
Opširnije
1000 zaštitnih maski za socijalno ugrožene građane
02 nov
2020

1000 zaštitnih maski za socijalno ugrožene građane

U okviru direktne komponente projekta Agenda za socijalno preduzetništvo, koja se realizuje kroz Fond za socijalno preduzetništvo, finansiran od...
Opširnije

Koalicija za razvoj socijalnog preduzetništva "Udruženi možemo više"

Motivisani pokretanjem društvene promjene, aktivisti Centra za razvoj društvenog preduzetništva„Globus“ inicirali su formiranje prve Koalicije za razvoj socijalnog preduzetništva u Bosni i Hercegovini, koja okuplja 48 organizacija širom BiH.
Opširnije